U ovom članku se bavimo opisivanjem procesa registriranja samostalne djelatnosti obrta, a sam proces podijelili smo na 8 ključnih koraka koje je potrebno poduzeti kako bi se uspješno registrirao obrt. U svim koracima naznačeni su i potrebna dokumentacija za aktivnosti iz tog koraka i sami troškovi. *Na kraju članka, trgovina i ugostiteljstvo su posebno izdvojeni s obzirom na njihove specifičnosti u odnosu na tipični obrt u procesu osnivanja.*

 

Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima  propisani su opći i posebni uslovi za pokretanje obrta i djelatnosti srodnih obrtu. Naime, da bi se obrt mogao pokrenuti, fizičko lice, kome je to osnovno zanimanje, mora ispunjavati sljedeće opće uslove:

- da je državljanin Bosne i Hercegovine,

- da je poslovno sposobno,

- da udovoljava općim i posebnim zdravstvenim uslovima, ako je to propisano posebnim zakonom,

- da mu pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili   upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrt  dok ta mjera traje.

Pored općih, lice koje odluči da se bavi obrtom mora ispunjavati i posebne uslove, kao što su uslovi o odgovarajućoj stručnoj spremi ili uslov koji se odnosi na uređenje i opremanje poslovnog prostora (kad se radi o djelatnostima za koje je poslovni prostor obavezan).  Ovaj segment je detaljno tretiran Pravilnik o minimalnim tehničkim i drugim uslovima za obavljanje obrtničkih i srodnih djelatnosti (“Službene novine Federacije BiH”, broj 47/09). Pravilnik možete vidjeti OVDJE.

Kad su u pitanju poslovni prostor i zemljište u kome se, odnosno na kome se namjerava organizovati obrt, prvi korak se sastoji u predočavanju dokaza:

  1.  za poslovne prostore o pravu upotrebe,
  2.  za funkcionalno zemljište i druge vanjske površine o pravu upotrebe,
  3.  za opremu i uređaje liste proizvođača i dobavljača kao dokaz o usklađenosti sa propisima o zaštiti na radu i propisima od zaštite od požara.

Dokazi o pravu upotrebe su zemljišno-knjižni izvod, odnosno ovjereni ugovor ili sudska presuda o dobivanju vlasničkog prava ili ovjereni ugovor o najmu s vlasnikom i vlasnikov zemljišno-knjižni izvod o dobivanju vlasničkog prava.

Ispunjenost minimalnih tehničkih i drugih uslova pretpostavlja se podnošenjem ovjerene pismene izjave obrtnika ili lica koje obavlja srodnu djelatnost. Forma i sadržaj izjave propisani su navedenim pravilnikom. Obrazac izjave (možete ga preuzeti i OVDJE) dobija se u nadležnom gradskom, odnosno općinskom organu i podnosi se uz zahtjev za otvaranje obrtničke ili srodne djelatnosti. Da li su ispunjeni traženi tehnički i drugi uslovi utvrđuje nadležni inspekcijski organ, najkasnije 15 dana od upisa u obrtni registar.

 

  • PROCES OSNIVANJA I REGISTRACIJE OBRTA

 

  1. KORAK: Podnošenje potrebnih dokumenata nadležnoj općinskoj službi (Služba za ekonomske odnose, Služba za privredu i sl.) i plaćanje općinske takse za osnivanje obrta

Potrebna dokumentacija za osnivanje obrta je (donekle) različita u RS i FBiH (jer postoje dva propisa). U FBiH osnivanje, poslovanje i zatvaranje obrta je regulisano Zakonom o obrtu  i srodnim djelatnostima. Potrebni uslovi (i dokumenti) koje treba da pribavi vlasnik (osnivač) za osnivanje obrta su:

  • državljanstvo BiH – dokaz: Uvjerenje o državljanstvu ili ovjerena kopija lične karte,
  • poslovna sposobnost – dokaz: Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti (koju možete dobiti u Centru za socijalni rad),
  • udovoljavanje opštim i posebnim zdravstvenim uslovima – dokaz: Ljekarsko uvjerenje,
  • da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje – Uvjerenje sa nadležnog suda (općinskog i suda za prekršaje),
  • da nema neizmirenih financijskih, poreznih i drugih obveza – Uvjerenje o izmirenim poreznim obavezama (nadležna opštinska ispostava Porezne uprave),

U Republici Srpskoj je nadležan Zakon o zanatsko – preduzetničkoj djelatnosti i potrebni dokazi i dokumenti koje treba da pribavi vlasnik (osnivač) za osnivanje obrta su:

  • da je punoljetan i da je poslovno sposoban – dokaz: Izvod iz matične knjige rođenih / kopija Lične karte i Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti;
  • da je državljanin BiH – dokaz: Uvjerenje o državljanstvu;
  • da mu pravosnažnom odlukom nadležnog organa nije izrečena mjera zabrane obavljanja te djelatnosti – dokaz: Uvjerenje sa nadležnog suda (općinskog i suda za prekršaje);
  • da ispunjava uslove opšte zdravstvene sposobnosti – dokaz: Ljekarsko uvjerenje;
  • da posjeduje opremu, odnosno sredstva rada, kadrove i odgovarajući prostor, osim ako priroda djelatnosti, odnosno poslova to ne zahtijeva – u slučaju terenskog rada ovaj uslov nije potrebno ispuniti;

Uz ove dokumente, potrebno je priložiti i uplatnicu putem koje se plaća općinska privredna taksa koja varira od 50 do 150 KM (najčešće 80-100KM) između različitih općina. Uplatnicu je moguće preuzeti kod nadležnog opštinskog tijela, fizički ili putem web stranice date opštine.

  1. KORAK: Dobijanje Rješenja o obavljanju djelatnosti

Nakon što se podnesu potrebni dokumenti, potrebno je sačekati maksimalno 7 – 10 dana do dobijanja rješenja (obrtnice). S obzirom da se radi o nadležnostima opština, u velikoj mjeri brzina zavisi od organizacije nadležne službe koja donosi rješenje, i nastojanju službenika da skrate postupak, što nije uvijek slučaj.

Kad se radi o posebnim obrtima, obrtnik mora, kako je već rečeno, imati i saglasnost za obavljanje takvog obrta. Saglasnost za obavljanje posebnih obrta, zavisno od vrste obrta, izdaje federalno ministarstvo pod čijom ingerencijom se nalazi dotična vrsta obrta u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Tek dobijanjem saglasnosti postaje valjano rješenje kojim se odobrava obavljanje posebnog obrta.

Zakonom je propisana i obaveza vođenja odgovarajućih registara o obrtu. Osnovni registar u koji se upisuje obrt je obrtni registar, koji je obavezan voditi organ nadležan za odobravanje obavljanja obrta. Za posebne obrte vodi se registar saglasnosti za obavljanje posebnih obrta koje je dužno ustrojiti i voditi ministarstvo nadležno za izdavanje saglasnosti, zavisno od vrste obrta. Obrtnik je dužan otpočeti sa obavljanjem djelatnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana konačnosti rješenja o odobrenju obavljanja obrta.

  1. KORAK: Izrada pečata

Nakon što se dobije Rješenje o početku obavljanja djelatnosti, prvo što je potrebno uraditi jeste napraviti pečat. Bitno je naglasiti da na pečatu moraju biti podaci istovjetni na Rješenju. Cijena izrade pečata se kreće 30 – 50 KM, što zavisi od vrste pečata. Izrada pečata traje otprilike jedan dan, a maksimalno 48 sati.

  1. KORAK: Registracija u Poreznoj upravi i dobijanje ID broja i šifre djelatnosti

Nakon što se dobije pečat, slijede nove administrativne obaveze u prikpljanju ostatka dokumentacije. To se prije svega odnosi na ID (identifikacioni broj) i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po šiframa djelatnosti koje izdaje nadležna Porezna uprava. Da bi se dobili ovi dokumenti, potrebno je popuniti poseban obrazac (možete ga preuzeti OVDJE), priložiti kopiju Rješenja, kopiju lične karte vlasnika obrta i sačekati otprilike jedan dan (maksimalno 48 sati) na njihovo izdavanje.

  1. KORAK: Otvaranje transakcijskog računa u poslovnoj banci

Nakon što se osiguraju dva prethodna dokumenta, sljedeći korak je otvaranje transakcijskog računa u poslovnoj banci. Dokumenta koje banke zahtjevaju od klijenata su otprilike ista. Potrebno je, pored Zahtjeva, priložiti i ovjerenu kopiju Rješenja o obavljanju djelatnosti, ovjerenu kopiju ID broja i Obavještenja o razvrstavanju poslovnog subjekta po šiframa djelatnosti, zatim ovjerenu kopiju CIPS-a te izjavu o nepostojanju računa nad kojim je određena mjera zabrane raspolaganja novčanim sredstvima. Postupak otvaranja transakijskog računa, ukoliko su predati svi potrebni dokumenti, traje otprilike jedan dan.

  1. KORAK: Prijava radnog odnosa vlasnika i radnika

Kako bi se legaliziralo poslovanje obrta, potrebno je izvršiti prijavu vlasnika u radni odnos, osim ukoliko se ne radi o dopunskoj djelatnosti. Zakon o jedinstveno sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa nalaže da je svaki poslodavac dužan prijaviti uposlenike u jedinstveni sistem porezne uprave. To se radi popunjavanjem obrasca JS 3100 koji možete pronaći klikom OVDJE. U slučaju dopunske djelatnosti, vlasnik obrta ne mora biti u radnom odnosu.

  1. KORAK: Podnošenje zahtjeva za fiskalizaciju

Postupak fiskalizacije bi u registraciji obrta mogao najduže potrajati, a ujedno je i najskuplja investicija koju obrtnik u startu mora napraviti. Podnošenje zahtjeva za fiskalizaciju (zahtjev se može preuzeti OVDJE) se vrši odmah nakon prijave zaposlenika, odnosno vlasnika. Porezna uprava je na svojoj web stranici objavila spisak aktivnosti obveznika fiskalizacije da bi istima olakšala snalaženje u moru propisa. Za početak, do završetka procedure zahtjeva za fiskalizaciju, što može potrajati i do nekoliko mjeseci, vlasnik obrtnika može obavljati svoju djelatnost i bez fiskalne kase. Fiskalna kasa predstavlja najveći novčani izdatak te za novu kasu, sa garancijom i gotovim softwareom, u prosjeku ćete platiti oko 700 KM.

  1. KORAK: Registracija u sistem PDV-a (uslovno)

Obrtnik se, po registraciji, odlučuje za prijavu u sistemu PDV-a ili ne. Ukoliko obtnik predviđa godišnji promet veći od 50.00 KM – MORA se prijaviti u sistem PDV-a, ali ukoliko planira godišnji promet manji od 50.000 KM – NE MORA se prijaviti u sistem PDV-a, ali može dobrovoljno izvršiti prijavu u sistem PDV-a. Taksa za prijavu u sistem PDV-a iznosi 15 KM + troškovi kopiranja i ovjere dokumenata koji se prilažu uz obrazac Prijave.

Ukupni troškovi osnivanja obrta se, između različitih općina, kreću u rasponu od 885,00 do 937,00 KM (od čega najviše otpada na fiskalizaciju = 700,00), a postupak traje otprilike 15 dana (dobijanje rješenja 10 dana + izrada pečata 1 dan + registracija u Poreznoj upravi 1 dan + otvaranje transakcijskog računa 1 dan + prijava vlasnika i zaposlenika 1 dan). Napominjemo da su ovo okvirni podaci, dobijeni na bazi iskustava pojedinih obrtnika i da mogu biti različiti u zavisnosti o kojoj se opštini radi.

Uz proces koji smo naveli, za djelatnosti trgovine i ugostiteljstva  postoje i dodatni zahtjevi i uslovi prilikom procesa registriranja samostalne djelatnosti, zbog čega smo ih zasebno izdvojili na kraju članka kako bi se zainteresirani za ove vrste djelatnosti što preglednije upoznali o njihovim specifičnostima.

  • Osnivanje trgovačke djelatnosti

Osnivanje trgovačke djelatnosti uređeno je Zakonom o unutrašnjoj trgovini. Ovim Zakonom je propisano da trgovac kao fizičko lice može obavljati trgovinu samo u jednom objektu, s tim što je ovaj uslov dodatno preciziran riječima “odnosno na jednom prodajnom mjestu“ (trgovačkoj radnji) i uz, takođe, ispunjavanje uslova propisanih Zakonom i drugim propisom.

Zaposleni u trgovačkoj radnji moraju posjedovati najmanje III stepen stručne spreme. Neophodni uslov za obavljanje trgovine predstavlja i isticanje firme pod kojom je djelatnost registrovana. Također, trgovac je obavezan utvrditi uslove prodaje robe (cijena, način isporuke, način plaćanja, razne bonifikacije) pisanim pravilima, kojih se trgovac mora pridržavati i učiniti ih dostupnim samom kupcu.

Posebno su detaljno propisani uslovi koji se odnose na prodajni objekat, odnosno prodajno mjesto koje trgovac mora osigurati. Već u samom Zakonu data je definicija prodajnog mjesta, a to je da je to prostor u kome se obavlja trgovina koji mora biti izgrađen u skladu sa važećim urbanističko-građevinskim propisima što utvrđuje nadležni organ rješenjem o upotrebnoj dozvoli. Detalje i pojedinosti u vezi sa uslovima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora propisuje Pravilnik o uslovima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 49/12).

Zakon donosi značajnu pogodnost za same trgovce, a koja se ogleda u tome što  upotrebna dozvola ili rješenje o ispunjavanju tehničko-građevinskih uslova ne predstavlja minimalni uslov bez kojeg se ne može otpočeti djelatnost u samom objektu. To znači trgovac može započeti poslovanje bez da posjeduje upotrebnu dozvolu, iako se ova činjenica mora utvrditi naknadno uz provjeru ostalih uslova (sanitarnozdravstvena zaštita, zaštita na radu, zaštita čovjekove okoline).

Trgovačka radnja osniva se rješenjem nadležnog organa općine kojim se trgovcu sa svojstvom fizičkog lica odobrava obavljanje trgovačke djelatnosti.

Uslovi koje mora ispunjavati fizičko lice su: da je državljanin BiH; da je poslovno sposoban; posjedovanje najmanje III stepena stručne spreme za sebe ili lice koje će zaposliti; da je zdravstveno sposoban; da u vlasništvu ili zakupu ima poslovni prostor koji ispunjava opće i posebne uslove; da nema zasnovan radni odnos ili ostvarena prava na osnovu radnog odnosa (penzioneri ne mogu osnovati trgovačku djelatnost); da nema već osnovanu trgovaču radnju; da mu nije izrečena zabrana obavljanja ove djelatnosti i da ispunjava sve ostale uslove propisane Zakonom.

Porezno uvjerenje o izmirenim obavezama više nije uslov (koji je postojao ranije) za otpočinjanje rada trgovačke radnje.

Ispunjenost navedenih uslova provjerava nadležna inspekcija, svaka u okviru svoje nadležnosti u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja o odobravanju obavljanja trgovačke djelatnosti. Trgovačka radnja je dužna otpočeti s radom najkasnije u roku od tri mjeseca od dana izdavanja rješenja, s tim što je trgovac obavezan da najkasnije u roku od pet dana prije otpočinjanja rada o tome obavijesti nadležni organ pismenim putem. Rješenje kojim se odobrava osnivanje trgovačke radnje unosi se u registar trgovačkih radnji i sa danom upisa u registar trgovcu počinju teći prava i obaveze.

Ovdje valja napomenuti da trgovac, prilikom podošenja zahtjeva za otvaranje trgovačke radnje, nije dužan dokazati ispunjavanje propisanih uslova vezanih za prostor u kojem posluje, već je moguće dati pismenu izjavu gdje se, uz punu materijalnu odgovornost, potvrđuje da prodajni objekat ispunjava zakonske propise. Da li su ispunjeni propisani uslovi provjerava nadležna inspekcija, svaka u okviru svoje nadležnosti u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti o početku rada i izjave o ispunjenosti uslova.

  • Osnivanje ugostiteljske djelatnosti

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti su određeni uslovi za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, njeno osnivanje i prestanak. Bitno je naglasiti da ne postoji mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti kao dopunskog zanimanja. Dakle, ona se može obavljati samo kao osnovno zanimanje.

Zakonom su propisani osnovni uslovi koje lice, koje se registruje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, mora ispuniti u pogledu prostorija i prostora, opreme, tehničkih i drugih uslova, kao i u pogledu nekih posebnih zahtjeva. S aspekta prostora, ugostiteljska djelatnost se treba obavljati u poslovnom objektu, prostoriji ili prostoru namijenjenom, uređenom i opremljenom za pružanje ugostiteljskih usluga.

Poseban uslov (i značajna novina u odnosu na ranije propise) je da zaposlenici u ugostiteljskom objektu (konobari, šankeri i drugo osoblje) moraju imati završen najmanje treći stepen stručne spreme.

Minimalni uslovi koje mora ispunjavati pojedini ugostiteljski objekat propisani su za pojedine grupe objekata (hoteli, seosko domaćinstvo, domaćinstvo) pravilnicima o razvrstavanju, minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata. Ispunjenost tih minimalnih uslova utvrđuje općinski ili gradski organ nadležan za poslove ugostiteljstva,  za koju se izdaje rješenje a troškovi tog postupka padaju na teret ugostitelja.

Kao i do sada, poslovanje ugostitelja se može odvijati tokom cijele godine ili sezonski, a isto tako i kao povremena djelatnost (za vrijeme manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i sl).

Fizičko lice koje se namjerava baviti ugostiteljskom djelatnošću može dobiti odobrenje za osnivanje ugostiteljske radnje samo za jedan objekat na teritoriji FBiH. Dakle, isključeno je posjedovanje lanca ugostiteljskih objekata (osim ako se za te potrebe ne osnuje preduzeće).

Ugostiteljska radnja se osniva izdavanjem rješenja od strane općinskog, odnosno gradskog organa uprave nadležnog za poslove ugostiteljstva, i to prema mjestu sjedišta.

Podnosilac zahtjeva mora ispunjavati sljedeće uslove: da je državljanin BiH; da je poslovno sposoban; posjedovanje najmanje III stepena stručne spreme za sebe ili lice koje će zaposliti; da je zdravstveno sposoban; da u vlasništvu ili zakupu ima poslovni prostor koji ispunjava opće i posebne uslove; da nema zasnovan radni odnos ili otvorenu drugu ugostiteljsku radnju; da mu nije izrečena pravnosnažna zaštitna mjera zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti i da posjeduje poslovni prostor sa dokazom o pravu vlasništva ili ugovorom o zakupu, za koji je izdata upotrebna dozvola i koji ispunjava propisane minimalne uslove.

Ukoliko su ispunjeni propisani uslovi, organ nadležan za izdavanje rješenja dužan je izdati rješenje u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ukoliko nadležni organ ne izda rješenje u propisanom roku, rad u ugostiteljskom objektu može otpočeti, pod uslovom da je ugostitelj pribavio odgovarajući akt da se građevina u kojoj se nalazi ugostiteljski objekat može koristiti, odnosno staviti u pogon i da o tome prethodno obavijesti nadležni organ.

 

  • Firma i sjedište firme

Firmom se smatra ime pod kojim posluje obrt. Firma sadrži:

- naziv obrta,

- ime obrta,

- ime i prezime obrtnika i

- sjedište.

Firma može sadržavati i neke posebne oznake, s tim što takve oznake ne mogu biti u suprotnosti sa važećim propisima ili međunarodnim konvencijama. Ukoliko dođe do promjene firme, obrtnik je dužan takvu promjenu prijaviti nadležnom organu koji to registruje rješenjem. Obaveza obrtnika ili privremenog zaposlenika je da istakne firmu na ulazu u sjedište obrta i izdvojene prostore u kojima se obavlja obrt.

Sjedište obrta je mjesto koje je naznačeno u obrtnici. U slučaju promjene sjedišta obrta na teritoriji iste općine ili na teritoriji druge općine u istom kantonu, odnosno na teritoriji drugog kantona, obrtnik je dužan podnijeti prijavu nadležnom organu, uz koju prilaže obrtnicu. Nadležni organ koji donese rješenje o promjeni sjedišta obrta dužan je po pravnosnažnosti tog rješenja izdati obrtniku novu obrtnicu s novim brojem i s novim sjedištem obrta te o tome obavijestiti sve organe koje je bio dužan obavijestiti prilikom donošenja prvobitnog rješenja, kao i nadležni organ koji je prethodno izdao obrtnicu (ako se radi o promjeni sjedišta na području druge općine ili drugog kantona).

Sa stanovišta lokacije na kojoj se obavlja obrt, Zakon predviđa da se on može obavljati u sjedištu registrovane djelatnosti i u izdvojenom poslovnom prostoru, odakle obrtnik može vršiti i prodaju svojih proizvoda. Obrt kao osnovno i dodatno zanimanje se može obavljati na jednom ili više odvojenih prostora koji se nalaze izvan sjedišta obrta, koji moraju ispunjavati propisane uslove u pogledu tehničke opremljenosti, zaštite na radu i druge uslove koji se, i inače, traže.

 

 

Izvori i reference:

  1. Zakon o obrtima i srodnim djelatnostima FBiH. „Službene novine Federacije BiH“, broj: 35/09 i 14/11. Dostupno na: http://www.pufbih.ba/v1/public/upload/zakoni/c7c37-preciscen-zakon_o_obrtu_i_srodnim_djelatnostima.pdf
  2. Zakon o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti. JU "Službeni glasnik Republike Srpske", broj 28/94. Dostupno na: http://www.zanatskakomorars.com/images/Zakon_o_zanatsko_preduzetnickoj_djelatnosti_117%2011.pdf
  3. Agačević, Sanela. (2013). Kako registrovati obrt, koliko traje proces i koliko košta?. Zenica, BiH: Chronos. Dostupno na: https://chronos.ba/kako-registrovati-obrt-koliko-traje-proces-i-koliko-kosta/
  4. N. (2018). Šta Vam je sve potrebno za registraciju obrta?. Magazine business. Dostupno na: http://business-magazine.ba/2018/07/08/sta-vam-potrebno-registraciju-obrta/
  5. (2016). Obrti i druge samostalne djelatnosti: Osnivanje, poslovanje, evidencije i prijave. Tuzla, BiH: Revicon d.o.o. Dostupno na: http://mojeracunovodstvo.com/wp-content/uploads/2017/07/Obrti-i-druge-samostalne-djelatnosti.pdf