Društvo sa ograničenom odgovornošću (societe a responsabilite limitee, societa a responsabilita limitata, gesellschaft mit beschrankter haftung, private limited company, the closely held corporation) je privredno društvo u kome svaki član društva ima udio u osnvnom kapitalu društva, s tim da član društva ne odgovara za obaveze društva već samo snosi rizik poslovanja do visine unijetog uloga u društvo.

Zakon definira d.o.o kao društvo koje osniva jedno ili više pravnih ili fizičkih lica radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkom firmom unošenjem udjela u unaprijed dogovoren osnovni kapital.

Za obaveze društva sa ograničenom odgovornošću član društva odgovara svojim udjelom. Udjeli osnivača društva sa ograničenom odgovornošću mogu biti različiti, a svaki osnivač može steći samo jedan udio.

Prednosti osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću su sljedeće:

  • Najveća prednost ogleda se u tome što vlasnik d.o.o firme odgovara za obveze društva samo do visine unijetih uloga, za razliku od npr. obrta gdje vlasnik obrta odgovara za obveze i ličnom imovinom
  • Firma je pravno lice neovisno o samom vlasniku
  • Možete registrirati neograničeni broj djelatnosti bez obzira što nemate odgovarajuću stručnu spremu, međutim za stvarno obavljanje nekih od njih morat ćete barem zaposliti radnika koji ima odgovarajuću spremu (npr. ugostiteljska djelatnost i sl.)
  • Ako je vlasnik zaposlen negdje drugdje, ne mora si plaćati penziono i zdravstveno osiguranje
  • Moguće je otvarati filijale, dakle podružnice iste kompanije: npr. više ugostiteljskih objekata jednog restorana, dok je kroz npr. obrt to moguće u samo jednom objektu.

Neki od nedostataka registriranja d.o.o. firme u odnosu na obrt su sljedeći:

  • veći troškovi osnivanja
  • veći troškovi osnivanja i veći troškovi za bilo kakve naknadne promjene (adresa, direktor, nove djelatnosti)
  • PDV plaćate čim izdate račun bez obzira što Vam isti nije plaćen
  • skup i dugotrajan proces zatvaranja društva – jednostavnija opcija je prodati je nekome
  • komplikovanije računovodstvo koje je samim time i nešto skuplje za vođenje – nikako ne možete sami voditi ukoliko niste stručni
  • ne možete uzeti niti jednu KM sa računa društva, bez da to ne opravdate
  • kazne za prekršaje su više u odnosu na obrtničku djelatnost

 

 Društvo sa ograničenom odgovornošću osniva se ugovorom u pisanoj formi koji zaključuju osnivači, čiji potpisi se ovjeravaju u skladu sa zakonom.

Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću sa jednim ili više osnivača iznosi najmanje 1.000KM. Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100KM. Kombinirani ulozi u zbiru ne mogu biti manji od ovog minimalog iznosa od 1000KM. Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u potpunosti uneseni u društvo do dana podnošenja prijave za upis osnivanja društva u registar društava, tako da društvo može njima trajno i slobodno raspolagati.

Društvo sa ograničenom odgovornošću osniva se ugovorom u pisanoj formi koji zaključuju osnivači, čiji potpisi se ovjeravaju u skladu sa zakonom. Kada društvo sa ograničenom odgovornošću osniva samo jedan osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju.

Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću obavezno sadrži:

  1. a) ime i prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište osnivača;
  2. b) firmu, sjedište i djelatnost društva;
  3. c) iznos osnovnog kapitala društva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost uloga u stvarima i pravima, broj i visinu udjela članova;
  4. d) prava i obaveze članova društva; e) postupak u slučaju kada neko od osnivača ne uplati svoj ulog do ugovorenog roka ili ne ispuni drugu obavezu;
  5. f) iznos troškova osnivanja, odnosno procijenjeni iznos svih troškova plaćenih od društva;
  6. g) način izmirenja troškova osnivanja društva;
  7. h) imenovanje lica ovlaštenih za vođenje poslovanja i zastupanje društva i prijavu za upis osnivanja društva u registar društava;
  8. i) posljedice neuspjelog osnivanja;
  9. j) posebnu odredbu ako se društvo osniva na određeno vrijeme.

Troškove osnivanja društva snose osnivači srazmjerno svojim udjelima, ako ugovorom nije određeno drugačije. Troškovi osnivanja ne mogu biti plaćeni iz osnovnog kapitala, niti se mogu kao ulog pripisati osnovnom kapitalu.

Društvo sa ograničenom odgovornošću ima statut. Statut društva donose članovi u roku određenom osnivačkim aktom koji ne može biti duži od 60 dana od dana upisa osnivanja društva u registar društava.

Statutom društva obavezno se uređuje:

  1. a) firma i sjedište;
  2. b) djelatnost;
  3. c) iznos osnovnog kapitala i visina udjela svakog člana;
  4. d) vođenje poslovanja i zastupanje društva;
  5. e) način utvrđivanja, podjele dobiti i pokrića gubitka;
  6. f) prava i obaveze članova;
  7. g) organizacija društva;
  8. h) upravljanje i način donošenja odluka, sastav, način imenovanja i razrješenja, ovlaštenja i odgovornosti organa društva, ako se formiraju;
  9. i) način informiranja članova o poslovanju društva i vođenju knjige udjela;
  10. j) način promjene visine osnovnog kapitala;
  11. k) način pristupanja društvu i prestanak članstva u društvu;
  12. l) prestanak društva;
  13. m) postupak izmjena i dopuna statuta;

Član društva dužan je u roku i na način određen osnivačkim aktom, statutom i odlukama skupštine društva izvršiti uplatu uloga. Član društva koji je kao ulog unio stvari ili prava ne može njima zadržati nikakvo pravo niti društvu nametnuti ograničenja. Uplata uloga se ne može odgoditi niti se određeni član može osloboditi obveze, kao što nije moguće ni na ime uloga primiti nešto drugo osim onoga što je ugovoreno. Član društva koji ne izmiri svoje obveze u ovom pogledu, dužan je platiti zatezne kamate i nadoknaditi štetu društvu. Ukoliko dođe do isključenja tog člana iz društva, taj član  gubi sva prava iz udjela i davanja učinjenih na ime uloga, ali ostaje obavezan izvršiti uplatu uloga u potpunosti, zateznih kamata i naknade štete na osnovu nepravovremene uplate.

Uprava društva dužna je voditi knjigu udjela na način kojim se osigurava tačna i potpuna evidencija o članovima društva i njihovim udjelima. Uprava društva dužna je odmah upisati svaku izmjenu podataka upisanih u knjigu udjela. Knjiga obvezno sadrži:

  1. a) ime i prezime ili firmu i adresu prebivališta ili sjedišta članova društva;
  2. b) vrstu i iznos ugovorenog uloga i uplaćeni iznos;
  3. c) posebna prava i obaveze vezane uz udio.

Udjeli u društvu su prenosivi. Prijenos udjela vrši se pisanim ugovorom i nasljeđivanjem. Udjeli za koje je vezana ugovorena obaveza dodatne činidbe ni u kojem slučaju ne mogu se prenijeti bez izričite pisane saglasnosti društva.

Dobit se dijeli među članovima društva srazmjerno sa visinom udjela, ako drugačije nije ugovoreno. Povrat iznosa isplaćenog članu društva na ime dobiti može se zahtijevati jedino kada usljed isplate dobiti društvo nije u mogućnosti ispuniti obaveze prema trećim licima i to do iznosa potrebnog za namirenje povjerilaca.

Ugovorom ili statutom utvrđuju se uvjeti, postupak i posljedice istupanja iz društva. Član društva ima pravo tužbom kod suda tražiti istupanje iz društva, ako su mu ostali članovi ili organi društva prouzrokovali štetu ili je spriječen ispunjavati svoje obaveze, ili mu društvo nameće nesrazmjerne obaveze. Odluka o isključenju dostavlja se članu u pisanoj formi, uz navođenje razloga za isključenje. Istupanjem i isključenjem iz članstva u društvu prestaju prava koja iz tog članstva proizlaze.

Upravljanje

Društvo ima skupštinu koju čine svi članovi društva. Ukupan iznos osnovnog kapitala društva predstavljen je u skupštini sa 100 glasova, a član društva ima broj glasova srazmjeran njegovom udjelu u osnovnom kapitalu društva. Ugovorom ili statutom može se odrediti da se o svim ili pojedinim pitanjima odlučuje bez sazivanja skupštine pisanim glasanjem.

Skupština obavezno odlučuje o godišnjem obračunu, raspodjeli dobiti i pokriću gubitka. U društvu sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom ovlaštenja skupštine vrši član društva.

Skupštinu društva saziva:

  1. a) uprava, član uprave, nadzorni odbor ili član nadzornog odbora;
  2. b) član ili članovi društva čiji udjeli čine najmanje desetinu osnovnog kapitala.

Uprava, član uprave, nadzorni odbor ili član nadzornog odbora je dužna sazvati skupštinu najmanje jednom godišnje i u toku godine kada društvo ostvari gubitak veći od petine osnovnog kapitala prema posljednjem godišnjem obračunu.

Skupština može odlučivati ako su zastupljeni članovi čiji udjeli čine polovinu osnovnog kapitala društva.

Poslovanje društva vodi i društvo zastupa uprava. Upravu čine jedno ili više lica, koja ne moraju biti članovi društva, imenovanih na način i za period utvrđen osnivačkim aktom ili statutom društva.  Kada uprava ima više članova, osnivačkim aktom ili statutom se uređuju njihova ovlaštenja i odgovornosti.

Ugovorom ili statutom može se odrediti da društvo sa ograničenom odgovornošću ima nadzorni odbor. Nadzorni odbor obavezno je imati društvo koje ima više od deset članova i društvo koje ima osnovni kapital u iznosu većem od 1.000.000 KM i najmanje dva člana.

Osnovni kapital povećava se na osnovu odluke skupštine društva sa ograničenom odgovornošću, uplatom ili unošenjem novih uloga. Članovi društva imaju pravo prvenstva uplate novih uloga u srazmjeri svojih udjela u osnovnom kapitalu u roku 30 dana od dana donošenja odluke o povećanju osnovnog kapitala, ako osnivačkim aktom ili statutom društva nije drugačije određeno. Društvo ne može davati zajmove, kredite ili osiguranje za sticanje svojih udjela.

Izvori i reference:

  1. ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA FBiH (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 81/15). Dostupno na: http://www.pufbih.ba/v1/public/upload/zakoni/2d6ea-zakon-o-privrednim-drustvima.pdf
  2. ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA RS („Sl. glasnik RS", br. 127/2008, 58/2009, 100/2011, 67/2013, 100/2017 i 82/2019“). Dostupno na: https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/zakon-o-privrednim-drustvima.html
  3. N. 2018. Šta otvoriti, obrt ili d.o.o? Dostupno na: https://profitplus.ba/sta-otvoriti-obrt-ili-d-o-o/